Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović učestvovao je danas na IX UNESCO Samitu predsjednika država Jugoistočne Evrope „ Savremena umetnost i pomirenje u Jugoistočnoj evropi”, koji je održan u Viminacijum-u – areheološkom nalazištu kod Beograda.
Prenosimo izlaganje Predsjednika:
Uvaženi domaćine, predsjedniče Tadiću,
Uvažena gospodo Predsjednici,
Poštovani predstavnici UNESCO i Savjeta Evrope,
Cijenjeni šefovi državnih delegacije,
Dame i gospodo,
Veliko je zadovoljstvo učestvovati na IX UNESCO regionalnom forumu, na arheološkom nalazištu Viminacijum, prostoru koji svjedoči o dometima velike rimske civilizacije.
Očigledno da već devet godina održavanja Samita pokazuje njegovu vrijednost ideje da se međunarodnoj zajednici promoviše baštinom kulture i vrijednostima kulture.
Veoma me raduje da će sledeći ljubilarni Samit biti održan u BiH, mislim da je BiH upravo država koja će promovisati ono što je bila suština ove ideje, da se baštinom kulture pokazuje bogastvo ovih prostora, a da se odnosima prema dobrima kulture može pokazati kako se može postići pomirenje.
Region jugoistočne Evrope, viševjekovna je pozornica burnih istorijskih previranja, a i sami smo, nažalost svjedoci nemilih događaja, koji nas danas podsjećaju i dodatno obavezuju na očuvanje mira i tolerancije među našim narodima i državama.
Podstaknuti principima i ciljevima koje UNESCO proklamuje, današnjim susretom potvrđujemo našu odlučnost i predanost u očuvanju ovih principa. Svjesni uloge koju kultura ima u ostvarivanju ovih ciljeva, pozdravljam inicijativu predsjednika Tadića da današnji skup bude posvećen savremenoj umjetnosti i pomirenju. Umjetnost, kao sloboda izražavanja ujedinjuje i povezuje naše prostore snažnije od svih drugih društvenih djelovanja i uvjeren sam da ulaganjem u umjetnost, ulažemo u našu budućnost.
Svjesni smo značaja koju umjetnost ima na razvoj svakog društva i stvaranje kulturnog identiteta. Čak i najsažetiji pregled geneze umjetničke kulture, stvarane i razvijane tokom viševjekovne državne istorije Crne Gore, ukazuje na njenu kompleksnost i heterogene tendencije. Tokom srednjeg vijeka crnogorski prostor karakteriše svojevrsna simbioza umjetničkih iskustava pravoslavnog Istoka i katoličkog Zapada koja će rezultirati stvaranjem niza osobenih djela iz domena, prije svega, arhitetkure, likovne i primijenjene umjetnosti. Paralelno realizovana preromanička, romanička i gotička kreativna rješenja sa jedne i vizantijski modaliteti, sa druge strane, u Crnoj Gori imaju brojne reprezente poput starog kompleksa grada Kotora uvrštenog u spisak UNESCO svjetske kulturne baštine. U tom specifičnom artističkom ambijentu ugledni pravoslavni slikari dekorišu katoličke katedrale a vrsni katolički zidari i klesari podižu monumentalne, čak i kraljevske, pravoslavne hramove. Ova tradicija nastavlja se i tokom perioda Novog vijeka gdje u Crnoj Gori, pored renesansnih i baroknih umjetnika, te postvizantijskih strujanja stupa na scenu i islamska umjetnička kultura.
Stoga nije teško uvidjeti da je crnogorski prostor, shodno duboko utemeljenim tradicijama, bio krajnje otvoren i za moderne i posmoderne umjetničke prakse.
Nadilazeći svoj obim teritorije i broj stanovnika, Crna Gora druge polovine XX i početka XXI vijeka pozicionira se kao značajan kulturni prostor jugoistočne Evrope u kome su uvijek bili dobrodošli umjetnici iz ex – jugoslavenskog okruženja, balkanskih i brojnih zemalja iz cijelog svijeta. Čak i u teškim i burnim vremenima skorašnjih ratnih sukoba, bivše Jugoslavije, u Crnoj Gori su gostovali i realizovali projekte umjenici najrazličitijih profila – likovni stvaraoci, književnici, muzičari, glumci, teatarski i filmski autori. Kako tada tako i danas savremeni umjetnici jugoistočne Evrope nailazili su na gostoprimstvo i srdačnost, kako stručne javnosti tako i kod širokog kruga zainteresovane publike. Naravno, sa druge strane brojni crnogorski autori realizovali su niz značajnih projekata kako na Balkanu, tako i širom evropskih prostora.
Bez obzira na utemeljene tradicije kulturnog prostora otvorenog za svaki modalitet umjetničkog izraza, imunog na nacionalna i konfesionalna ograničenja, široko uspostavljena umjetnička saradnja Crne Gore sa zemljama jugoistočne Evrope ne bi rezultirala dostignutim kvalitetima bez stručnog i nesebičnog angažmana niza značajnih lokalnih i državnih manifestacija i institucija, te evidentne podrške državnih i lokalnih vlasti. Ponosni smo na velike manifestacije kulture koje zavređuju veliku pažnju. Veliku pažnju svakako zavređuju manifestacije poput Budve grad teatar, Kotor Art, koji već treću godinu uživa pokroviteljstvo UNESCO, Barski ljetopis, muzički festival „a tempa”, Montenegro film festival u Herceg Novom i niz drugih.
Prilika je da iskažem zahvalnost generalnoj direktorici UNESCO-a gospođi Bokovoj na kontinuiranoj i iskrenoj podršci našoj namjeri da prijestonica Cetinje bude na UNESCO-voj listi svjetske baštine kao i na saradnji sa Vladom Crne Gore u osnivanju regionalnog centra za menadžment u kulturnoj baštini, takođe na Cetinju.
Crna Gora je, van svake sumnje, prostor maksimalno otvoren za svake vidove umjetničke saradnje sa svim zemljama jugoistočne Evrope. Iako je, duboko sam ubijeđen, ona trenutno na izuzetno visokom nivou, ulagaće se trud za njeno stalno unapređenje i razvijanje u duhu tolerancije, razumijevanja i razmjene umjetničkih iskustava. U tom pravcu politički činioci Crne Gore i domicilna art scena uvijek će davati bezrezervnu pomoć i podršku.
Dame i gospodo,
Uvjeren sam da ćemo zajedničkim djelovanje iskoristiti potencijal koji ima i da će upravo umjetnost, kao prostor spajanja, dijaloga i razumijevanje, obezbijediti da uz političke i ekonomske integracije ostvarimo ono što će nas, na našem zajedničkom evropskom putu dodatno podstaći.
Dozvolite mi da na kraju izrazim posebnu zahvalnost domaćinu predsjedniku Tadiću na izvanrednoj organizaciji ovog skupa, uvjeren da će i naši naredni susreti počivati na međusobnom razumijevanju.